Marinin kutak

za ljubitelje prirode i prirodnih znanosti

Utjecaj boje svjetlosti na rast presadnica zelene salate - upute za učenike

Sunčeva svjetlost je vrlo važna za razvoj biljaka i za fotosintezu.

Fotosinteza je proces u kojem se energija sunčeva zračenja pretvara u kemijsku energiju pohranjenu u organskim molekulama. Sunčeva svjetlost se sastoji od spektra boja. Spektar je svojstvo svjetlosti i predmeta na koje svjetlost pada, odnosno predmeta koji sami zrače. Svjetlost je određena valnom duljinom. Vidljiva svjetlost ima valne duljine raspoređene od 0,4 mm do 0,75 mm, od ljubičaste do zagasito crvene. U sunčevoj svjetlosti se nalaze sve boje, no predmeti su neke dijelove zračenja upili (apsorbirali), a neke odrazili (reflektirali). Vegetacija apsorbira crvenu i plavu svjetlost, a reflektira zelenu pa nam biljke zato izgledaju zeleno.

U supstrat za biljke na dubinu od 1 cm posij sjeme neke sorte zelene salate po izboru, dobro zalij vodom i čekaj da proklija. Kada presadnice salate izrastu i budu imale po četiri lista, odaberi 12 najljepših i najzdravijih presadnica i posadi ih u posude.

Grupiraj presadnice u 4 skupine.

1. Skupina – kontrolna grupa – uzgajaj ih pod prirodnim svjetlom

2. Skupina – crvena grupa – presadnice prekrij crvenom folijom (možeš koristiti tanke vrećice u boji)

3. Skupina – zelena grupa – presadnice prekrij zelenom folijom

4. Skupina – plava grupa - presadnice prekrij plavom folijom.

Foliju odvoji od biljaka uz pomoć drvenih štapića. Redovito brini o svojim biljkama, a svakih 5 dana provjeri broj listova, njihovu veličinu i širinu. Istraživanje provodi 40 dana, a rezultate pošalji na marina.jurasic@gmail.com

Svakako se možeš poigrati i s nekim drugim biljkama, a rezultate svoga istraživanja primjeni i u vlastitom povrtnjaku ako ga imaš 😊

Svibanj 2020. 

Projektni zadatak - upute za učitelja

Ishodi učenja 

BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih organizama

- Prepoznaje osnovne uloge organela stanice.

BIO OŠ B.7.3. Stavlja u odnos prilagodbe živih bića i životne uvjete

- Objašnjava uzročno-posljedične veze ukazujući na međuovisnost živih bića i okoliša. - veza MT Održivi razvoj (III.A.3.)

BIO OŠ C.7.1. Uspoređuje načine prehrane te procese vezanja i oslobađanja energije u različitih organizama

- Uspoređuje autotrofne i heterotrofne organizme ukazujući na ulogu Sunčeve energije u njihovu preživljavanju.

- Uspoređuje opće principe i ulogu procesa fotosinteze i staničnoga disanja izdvajajući organele u kojima se zbivaju ti procesi.

- Objašnjava povezanost procesa fotosinteze i staničnoga disanja.

- Povezuje fotosintezu i stanično disanje s aerobnim životnim uvjetima

BIO OŠ D.7.1. Primjenjuje osnovna načela znanstvene metodologije i objašnjava dobivene rezultate

- Promatra i prikuplja podatke te donosi zaključke tijekom učenja i poučavanja.

- Odabire pouzdane izvore informacija.

- Postavlja istraživačko pitanje na osnovi promatranja te izvodi hipotezu na osnovi predloška.

- Odabire primjerene metoda rada za svoje istraživanje.

- Provodi jednostavne procedure i/ili mjerenja ispravno se koristeći opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka.

- Prikazuje i opisuje rezultate istraživanja tabličnim i grafičkim prikazima ukazujući na važnost srednje vrijednosti za donošenje valjanih zaključaka.

- Raspravlja o rezultatima istraživanja

Očekivani rezultati i trajanje projekta

Aktivnosti za nadarene učenike u okviru projekta planirane su u trajanju od 2 mjeseca, tijekom kojih učenici dokumentiraju sve faze rada. Eksperimentom i pretraživanjem literature dolaze do zaključka da je crvena svjetlost najpovoljnija za uzgoj salate te samostalno u literaturi istražuju zašto je tome tako.

Svoja istraživanja prezentiraju u nekokom od dostupnih digitalnih alata. 

 

Vrednovanje naučenog

Ukoliko nastavnik tako odluči, navedeni istraživački projekt može se i vrednovati temeljem kriterija priloženih na slici, ali navedeni kriteriji mogu učenicima samo poslužiti kao smjernica za izradu praktičnog rada.

Također, učitelj može odlučiti da će projekt vrednovati po fazama, kako bi učenicima pravovremeno dao povratne informacije ukoliko tijekom izvođenja eksperimenta uoči pogreške. 

Kriteriji vrednovanja projektnog zadatka

Baloni, baloni - za one koji žele znati više o dišnom sustavu - upute za učenike

Pribor: Plastična boca, baloni, slamke, krojački metar, kalkulator, pribor za pisanje, ostali pribor ovisno o postavljenoj hipotezi 

Prouči: Građa i uloga dišnog sustava

Samostalni rad:  Izradi model pluća, osmisli i testiraj hipotezu vezanu za vitalni kapacitet pluća

Zadaci za učenike:

1. Služeći se izvorima na Internetu i u vlastitim udžbenicima biologije prouči građu i ulogu dišnog sustava u ljudskom organizmu. Za bolju vizualizaciju možeš koristiti sljedeći program https://www.biodigital.com/.

2. Izradi Model pluća prema predlošku (slika dolje)

Definiraj koji dio modela odgovara kojem dijelu ljudskoga tijela, opiši ograničenja ovog modela!

3. Izvedi mini istraživanje u obitelji/među prijateljima/susjedima na temu vitalni kapacitet pluća.

Vitalni kapacitet najveća je količina zraka koja se može izdahnuti nakon maksimalnoga udisaja. Određuje se spirometrom. Iznosi približno 4600 mL, a ovisi o spolu (u žena je 20 do 25% manji), dobi (starenjem se smanjuje) i tjelesnoj građi (povećan je u sportaša). Vitalni kapacitet zbroj je triju plućnih volumena: respiracijskoga volumena (volumen zraka koji se udahne i izdahne pri normalnom disanju; približno 500 mL), inspiracijskoga rezervnoga volumena (maksimalni volumen zraka koji se može udahnuti nakon normalnog udisaja; približno 3000 mL) i ekspiracijskoga rezervnoga volumena (maksimalni volumen zraka koji se može izdahnuti nakon normalnog izdisaja; približno 1100 mL).

Za pokus će vam biti potrebni: Baloni, krojački metar ili papirnati metar, pribor za bilježenje rezultata (papir i olovka), nekoliko dobrovoljaca

Opis postupka: Udahnite maksimalno koliko možete, izdahnite u balon. Zatvorite balon, izmjerite njegov opseg na najširem dijelu. Ponovite mjerenje tri puta. Zabilježite rezultate. Izračunajte volumen balona te odredite srednju vrijednost sva tri mjerenja. Ostatak eksperimenta prepuštam vama. Postavite neku hipotezu (npr. starije osobe će imati manji kapacitet pluća, kapacitet pluća ovisi o visini ispitanika, kapacitet pluća ovisi o tjelesnoj aktivnosti, kapacitet pluća se mijenja ovisno o dobu dana i sl.) te provedite sa svojim ukućanima malo istraživanje.

Rezultate zabilježite u obliku tablice, donesite zaključke i provjerite svoje hipoteze.

Mjerenje i računanje - šalabahter: izmjerite opseg balona na najširem dijelu. Pretpostavimo da je balon oblika kugle. Iz formule za opseg kružnice O= 2rπ izračunajte polumjer. Formula za volumen kugle glasi 𝑉 = 4/3 𝜋𝑟3 Svoje rezultate i pitanja šaljite na mail marina.jurasic@gmail.com

Sretno i zdravo! Marina

Travanj 2020.

Projektni zadatak - upute za učitelja

Trajanje aktivnosti: 3 školska sata

Ishodi - korelacija biologije i matematike 

BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih organizama

- Razlikuje organizacijske razine mnogostaničnoga organizma.

- Opisuje položaj važnijih organa u tijelu, na primjeru ljudskoga organizma.

- Povezuje građu i ulogu organa/organskih sustava ukazujući na njihovu promjenjivost, usložnjavanje i prilagodbe

BIO OŠ B.7.2. Analizira utjecaj životnih navika i rizičnih čimbenika na zdravlje organizma ističući važnost prepoznavanja simptoma bolesti i pravovremenoga poduzimanja mjera zaštite

- Povezuje životne navike i rizične čimbenike s ozljedama i razvojem bolesti ukazujući na važnost prevencije i pružanja prve pomoći primjenjujući odgovarajuće postupke. - veza MT Zdravlje (A.3.2.A, A.3.2.D, C.3.1.B, C.3.2.C)

BIO OŠ D.7.1. Primjenjuje osnovna načela znanstvene metodologije i objašnjava dobivene rezultate

- Promatra i prikuplja podatke te donosi zaključke tijekom učenja i poučavanja.

- Odabire pouzdane izvore informacija.

- Postavlja istraživačko pitanje na osnovi promatranja te izvodi hipotezu na osnovi predloška.

- Odabire primjerene metoda rada za svoje istraživanje. Provodi jednostavne procedure i/ili mjerenja ispravno se koristeći opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka.

- Prikazuje i opisuje rezultate istraživanja tabličnim i grafičkim prikazima 

- Raspravlja o rezultatima istraživanja

Trajanje projekta i očekivani rezultati

Projektnim zadatkom potiču se nadareni učenici, kao i oni koji žele znati više o navedenoj temi. 

Aktivnost se može provesti u školi, ispitanici će u tom slučaju biti drugi učenici, ili se može zadati učenicima kao projektna aktivnost za dodatni rad kod kuće. U tom slučaju, ispitanici su osobe koje učenici odaberu, sukladno postavljenim hipotezama. 

Po izvršenju zadatka učenici

- izrađuju model pluća

- argumentirano izlažu manjkavosti modela

- provode istraživanje u skladu s postavljenom hipotezom

- prezentiraju rezultate unekom od dostupnih digitalnih alata 

Vrednovanje kao učenje: 

Temeljem dostupne rubrike (slika gore) učenici izrađuju prezentaciju te ju prezentiraju ostalim učenicima unutar grupe dodatne nastave biologije. Uporaba rubrike daje učenicima priliku da se okušaju u samovrednovanju i vršnjačkom vrednovanje. 

Predložak za izradu modela pluća, izvor: wikihow.com

Znanost u zdjeli voća :)

Znanost u zdjeli voća - za one koji žele znati više - upute za učenike

Što sve možemo naučiti iz jedne zdjele s voćem i malo pribora koji imamo u kući?

Malo teorije za uvod u rad: 

Velike količine voća i povrća proizvedene za prehranu ljudi nažalost nikada ne stignu do krajnjih potrošača. Razlog tome je dozrijevanje voća i povrća, odnosno poprimanje smeđe boje. To je posebno izraženo kod gljiva, marelica, zelene salate, krušaka… Kemijske reakcije dozrijevanja plodova kontrolirane su brojnim enzimima u voću i povrću. Promjena boje u smeđu nastaje kada kemikalije iz voća dođu u dodir s kisikom iz zraka, pri čemu nastaje pigment (boja) melanin. To je isti pigment koji se nalazi u vašoj koži i pojačano se stvara kada se izlažete suncu. Enzim odgovoran za ovu promjenu naziva se polifenol oksidaza. Ovaj enzim zarobljen je u stanicama. U reakciji s kisikom katalizira niz reakcija koje dovode do stvaranja melanina i tamnjenja tj. dozrijevanja voća. Ukoliko polifenol oksidaza ne dođe u doticaj s kisikom, ne događa se navedena reakcija. Proizvođači hrane pokušavaju na mnoge načine usporiti ovaj process kako bi namirnice što duže zadržaje svoju svježinu i boju i do krajnjeg potrošača došle u “privlačnom” izdanju. Koriste se inhibitori (usporivači) proizvodnje ovog enzima, hlađenje, zagrijavanje, promjena pH vrijednosti (jer enzimi funkcioniraju samo u uskom rasponu temperature I pH vrijednosti).

Pokus 1: Zašto jabuke stajanjem postaju smeđe?

□ Pribor: Jedna jabuka daska za rezanje, nož, vilica, žlica, tanjurići ili ubrusi za odlaganje, sat, sok limuna, ocat, mlijeko + tri otopine po izboru

□ Korak 1: Jabuku nareži na osam podjednako velikih kriški, nije ju potrebno guliti.

□ Korak 2: Svaku krišku odloži na poseban tanjurić ili ubrus i označi ih brojevima od 1 do 8.

□ Korak 3: Kriška 1 je kontrolni uzorak,s njom ne radimo ništa

□ Korak 4: Kriške 2 - 8 lagano izbodi vilicom □ Korak 5: Krišku 3 prelij jednom žlicom limunovog soka ili otopinom limunske kiseline

□ Korak 6: Krišku 4 prelij jednom žlicom octa

□ Korak 7: Krišku 5 prelij jednom žlicom mlijeka

□ Korak 8: Kriške 6, 7 i 8 prelij žlicom triju različitih otopina prema vlastitom izboru

□ Zaključak: Nakon 30 minuta zabilježi svoja opažanja! Donesi zaključke! Zabilježi rezultate u obliku tablice.

 

Nakon izvedenog pokusa, zbilježenih opažanja i zaključaka odgovorite na sljeddeća pitanja:

1. Što uzrokuje tamnjenje voća?

2. Zašto jabuka prije potamni kad ju razrežemo?

3. Kakva pH vrijednost ne pogoduje radu enzima polifenol oksidaze?

4. Je li jabuke bolje brati izravno sa stabla ili je bolje protresti stablo pa jabuke sakupljati ispod? Obrazloži svoj odgovor.

Pokus 2: Ekstrakcija DNK iz banane

□ Pribor: Zrela banana, pola šalice vode, čajna žličica soli, plastična vrećica (koja se zatvara na vrhu, deterdžent za pranje posuđa, medicinski alkohol, filter za kavu ili gusta tkanina, staklena čaša, kuhača.

□ Korak 1: Bocu s medicinskim alkoholom ohladite u hladnjaku

□ Korak 2: Oguljenu banana stavite u plastičnu vrećicu i gnječite barem 5 minuta

□ Korak 3: Čašu ili šalicu do pola napunite vrućom vodom i dodajte žličicu soli. Promješajte. Smjesi dodajte žličicu deterdženta i sve zajedno izlijte u vrećicu sa zgnječenom bananom. Lagano promješajte. Ostavite stajati 5 minuta.

□ Korak 4: Sadržaj vrećice (zgnječenu bananu) profiltrirajte u čistu, suhu čašu

□ Korak 5: U čašu s profiltriranom tekućinom polako, uza stijenu dolijevajte ohlađeni alkohol da se stvore dva sloja tekućine (sloj alkohola neka bude debljine oko 2.5 cm). Smjesu ostavite stajati 10 minuta.

□ Korak 6: U smjesu stavite kuhaču i zavrtite je u mjestu tako da se mutni sloj omata oko nje, a zatim je izvadite. Možete li izvaditi nešto vlaknastog sloja na kuhači i izvaditi ga van? Ono što vidite na kuhači je DNK.

Sretno s eksperimentiranjem! 

Ožujak 2020. 

Projektni zadatak - uputa za učitelja

Navedeni zadatak namjenjen nadarenim učenicima, trajanje 3 školska sata

Ishodi - korelacija biologije i kemije

BIO OŠ A.8.1. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava i klasifcira organizme primjenom različitih kriterija ukazujući na njihovu srodnost i raznolikost

- Opisuje odnos gen – molekula DNA – kromosom.

BIO OŠ D.8.1. Primjenjuje osnovna načela znanstvene metodologije i objašnjava dobivene rezultate

- Promatra i prikuplja podatke te donosi zaključke tijekom učenja i poučavanja.

- Proučava različite izvore procjenjujući točnost informacija u odnosu prema usvojenome znanju.

- Odabire pouzdane izvore informacija. Postavlja istraživačko pitanje na osnovi promatranja te izvodi hipotezu na osnovi predloška.

- Opisuje ulogu kontrolne skupine i replikatnih (ponovljenih) uzoraka u istraživanju.

- Odabire primjerene metoda rada za svoje istraživanje. Provodi jednostavne procedure i/ili mjerenja ispravno se koristeći opremom i mjernim instrumentima za prikupljanje podataka.

- Prikazuje i opisuje rezultate istraživanja tabličnim i grafčkim prikazima ukazujući na važnost srednje vrijednosti za donošenje valjanih zaključaka. Raspravlja o rezultatima istraživanja. 

KEM OŠ A.8.1. primjenjuje kemijsko nazivlje i simboliku za opisivanje sastava tvari

KEM OŠ A.8.3. kritički razmatra uporabu tvari i njihov utjecaj na okoliš i ljudsko zdravlje

KEM OŠ B.8.2. istražuje razliku u brzinama različitih promjena

- navodi primjer za sporu i brzu kemijsku reakciju

- nabraja čimbenike koji utječu na brzinu kemijske reakcije 

-  navodi da su katalizatori tvari koje ubrzavaju kemijske reakcije, a koje nakon reakcije ostaju nepromijenjeni 

- navodi da su enzimi biokatalizatori koji ubrzavaju kemijske procese u živim bićima

KEM OŠ D.8.1. povezuje rezultate i zaključke istraživanja s konceptualnim spoznajama

KEM OŠ D.8.3. uočava zakonitosti uopćavanjem podataka prikazanih tekstom, crtežom, modelima, tablicama i grafovima

Vrednovanje kao učenje

Na temelju priložene tablice (slika dolje) učenici procjenjuju koliko su proširili svoje znanje te što bi dodatno htjeli sasznati. 

Tablica za učeničku samoprocjenu - Znanost u zdjeli voća

Probavni sustav - ponavljanje

Koristeći aplikaciju BIODIGITAL učenici uz pomoć nastavnika ponavljaju dijelove i građu probavnog sustava, vizualiziraju položaj pojedinih organa u tijelu. 

Koristeći se hamer papirom, flomasterima i priručnim materijalima (cjevčice, slamke, baloni, ljepilo, vrećice i sl.) učenici u grupama po četvero samostalno izrađuju model probavnog sustava. 

Nakon izrade modela probavnog sustava učenici na istom papiru izrađuju igru "Probavopoly", igru na ploči kod koje svako numerirano polje ima karticu s pripadajućim pitanjem o građi i funkciji probavnog sustava kod čovjeka. 

U razredu se organizira turnir u igri "Probavopoly", a učenici prije toga sami kreiraju pravila turnira (trajanje, broj igrača, broj sudaca, kazneni bodovi i sl.)

Studeni 2019. 

TRAJANJE AKTIVNOSTI - 3 ŠKOLSKA SATA

Ishodi

BIO OŠ A.7.2. Povezuje usložnjavanje građe s razvojem novih svojstava u različitih organizama 

Opisuje položaj važnijih organa u tijelu, na primjeru ljudskoga organizma

BIO OŠ C.7.2. Uspoređuje energijske potrebe različitih organizama uzimajući u obzir potrebnu vrstu i količinu hrane za očuvanje zdravlja 

 

Korišteni sadržaji: 

https://www.biodigital.com/

Bendelja D., Lukša Ž., Roščak R., Orešković E., Pavić M., Pongrac N., - Biologija 7, ŠK, 2019. 

Vrednovanje za učenje - tijekom izrade modela učitelj usmjerava rad učenika. Daje povratne informacije, sugerira poboljšanja u izradi modela. 

Tijekom izrade kartice s pitanjima učitelj pomaže pri formulaciji pitanja. 

Vrednovanje kao učenje - tijekom izrade igre i sastavljanja kartica s pitanjima učenici aktivno sudjeluju u procesu samovrednovanja i vršnjačkog vrednovanja. 

Probavopoly